Kupres
Kupres je manji grad u Bosni i Hercegovini, smjesten na krajnjem sjeveru Livanjskog kantona. Mjesto je poznato po zimskim turistickim sadrzajima, kada je omiljeno okupljaliste skijasa iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske (ponajvise Dalmacije) i susjednih zemalja.
| Polja |
Kupresko polje je velika kraska visoravan smjestena istocno od Livanjskog i Glamockog polja, a sjeverno od Duvanjskog polja. Pruza se od sjeverozapada prema jugoistoku, dugacko je 24 km, siroko 10 km i povrsine 93 km2. Geoloski mu je sastav od verfenskih skriljevaca,
u sirini djelomicno od pjescenika, vapnenca, dolomita i slojeva melofira. U juznim je krajevima pokriveno neogenim jezerskim talozima, glinom i sljunkom.
Kupreski kraj obuhvata osim Kupreskog polja jos dvije znatno manje kraske visoravni: Vukovsko polje i Ravno. Nalaze se na oko 1135 m nad morem i imaju po oko 20 km2. Vukovsko polje dijele od Kupreskog polja Lupoglav, Crni vrh i Osoje, a od Ravnog Ravasnica (1565 m).
Izmedju Vukovskog polja i Ramske kotline izdize se visoka Radusa s ostrim siljkom Idovcem (1956 m), koju opet sa Stozerom povezuje Siver (1562 m). Ravanjsko polje od Duvanjskog dijeli vodom oskudna planina Pakline (1503 m) i Ljubusa (1797 m). Izmedju Kupreskog i Glamockog polja lezi jednako tako bezvodna visoravan Hrbine, ispresjecana s vise gorskih lanaca.
| Planine |
Kupreska visoravan sa svih strana je okruzena planinama. To su na sjeveroistoku Mosor (1371 m), Strazbenica (Vuckovac 1504 m), Velika Plazenica (Demirovac 1766 m), Mala Vrata, Mala Plazenica (1556 m), pa sedlo Kupreska ili Velika Vrata (1384 m) i planina Stozer (1758 m); na jugoistoku Lupoglava (1448 m), Crni Vrh (1506 m),
Osoje (1439 m), Javorni Vrh (1468 m); na jugu i jugozapadu Batoglav (1272 m), Kozja Glava (1482 m), Malovan (1828 m), Jaram (1662 m) i Kurljaj (1593 m); na zapadu i sjeverozapadu Krvajac (1662 m) i Mali Vitorog (1748 m). Ove planine su medjusobno povezane sa nekoliko manje znacajnih planina. Sve su uglavnom pokrivene sumom i livadama,
koje daju izvrsnu stocnu hranu. Sjeveroistocne planine su razvodno gorje, pa im s jedne strane teku vode u Jadransko, a s druge strane u Crno more.
| Vodotoci |
Kupreski kraj se sastoji iz tri hidrografski dosta samostalne kotline: Bajramovacku na sjeveru, Mrtvicku u sredini i Milacku na jugu. Najneravnije tlo je bajramovackog dijela, gdje su mnogobrojne kose, uvale i vrtace velikih razmjera, a tek na zapadu je prostrana ravan.
Tuda protice rjecica Mrtvaja koja izvire kod sela Strazbenice, tece prema sjeverozapadu i ponire na kraju polja, blizu semanovaca. Mrtvickom kotlinom tece rjecica Mrtvica, u koju se ulijevaju potoci Smrdelj, Karicevac i Jazmak. Tece prema zapadu i sjeverozapadu i uvire pod Kurljanjem,
odnosno pod Jarmom kod mlina Mate Dumancica-Knezica. Milackom kotlinom tece Milac, vodom najobilatija kupreska ponornica.
| Jezera |
Najvece jezero u kupreskoj opstini je Kukavicko jezero kod sela Kukavice. To je glacijalno jezero povrsine 3750 m2, bogato je pastrmkom i rakom. Uz dva manja glacijalna jezera, Turjaca povrsine 2500 m2 i Rasticevo povrsine 1900 m2, u kupreskom kraju je preko 20 vrtaca glinenog podnozja, u kojima se voda zadrzava cineci jezerca sa 100-200 m promjera. Neka od njih imaju svoje vlastite izvore.
| Klima |
Klimatske prilike ovog kraja uveliko definira nadmorska visina od 1120 do 1150 m. Klima je planinsko-alpska, ostra, s prosjecnom godisnjom temperaturom od 5.7 C. Godisnje je u prosjeku 141 dan s padavinama, od toga 55 sa snijegom. Zbog snaznih planinskih vjetrova hladnoca je velika i ceste su snjezne vijavice.
